Što je zelena kava?

U načelu, razlikujemo 2 vrste kave: Coffea arabica i Coffea canephora, a uobičajen naziv ove 2 vrste kave su: arabica i robusta. Većina ekstrakata zelene kave koje se koristi u takvim dodacima prehrani, upravo pripada vrsti robusta.

Ako promatramo kemijski sastav zrna kave, ona sadrži > 50% ugljikohidrata, 10-18% lipida (uključujući značajne diterpenske komponente:, kafestol, kahveol, 2-3% kofeina te 7-10% klorogeničnih kiselina.

 

Mnogi znanstveni radovi su pokazali antioksidativnu sposobnost kave i time pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Prije svega, to znači zaštitno djelovanje na stanična oštećenja te organske sustave poput kardiovaskularnog.

No, naravno, to ne znači da kava s mlijekom/vrhnjem/šlagom i šećerom ima isto takav utjecaj, štoviše! Takvim napicima postižemo negativni sinergijski efekt u smislu debljanja:

1. takvi napici su pravo "carstvo" jednostavnih šećera (i masti) ako se kombiniraju šećer i mlijeko/vrhnje,

2. Kofein u kavi utječe na jaki inzulinski odgovor, kao i posljedičnu konačnu smanjenu inzulinsku osjetljivost, što se negativno odražava na nakupljeno masno tkivo.

Uz to, mnogi napici kave su na bazi vrste arabica, koja sadrži znatno više organskih diterpenskih spojeva kao što su kahveol, kaveol a oni pak negativno utječu na razinu LDL-kolesterola i triglicerida u plazmi.

Na dalje, smeđe zrno kave kakvu poznajemo, dobiva se procesom prženja zelenog zrna kave, kako bi se takvim termičkim postupkom postiglo oslobađanje aromatičnih komponenti, koje daju specifičan okus i aromu prženoj kavi i okrepljujućim napicima. Nažalost, pri tom termičkom postupku gubi se preko 70% klorogeničnih kiselina, skupine spojeva, koje daju pozitivnu antioksidativnu vrijednost kavi. Stoga se pri postupku dobivanja ekstrakata zelene kave, ne pribjegava prženju kave, a kako bi koncentracija klorogeničnih kiselina ostala maksimalno očuvana. Uz to, ekstrakt zelene kave koji se koristi u kontekstu redukcijskih dijeta jest potpuno dekofeiniziran. Ne zbog pukog egzibicionizma, već zbog metaboličkog koncepta djelovanja aktivnih sastojaka zelene kave.

Za mnoge poklonike kave kojima kava i nedostatak kofeina nikako ne idu zajedno, još jednom valja ponoviti: zelena kava ne sadrži kofein!

Kao što sam objasnio, kofein (u kavi), a posebice ako se više puta dnevno konzumira, uzrokuje oscilacije razine glukoze u krvi. Kod sportaša i fizički aktivnih ljudi, to ne bi trebalo predstavljati naročiti problem, budući da se zbog svoje fizičke aktivnosti, u biti, mogu okoristiti pozitivnim efektima kofeina pri treningu i definiciji mišićne mase.

Međutim, kod osoba koje su sklonije tzv. sjedilačkom načinu života, stalne oscilacije šećera u krvi uzrokuju neravnotežu inzulinskog otpuštanja. Pri tome glukoza koja nije glikolitičkim metaboličkim procesima bila razgrađena u energetske jedinice, metaboličkom pregradnjom upravo završava u – adipocitima – masnim stanicama!

Stoga, kontrola glikemije – razine glukoze u krvi predstavlja značajan faktor pri kontroli tjelesne težine, kao i kod prevencije dijabetesa i ostalih bolesti povezanih s debljinom.